26.08.2011.


Srdačan pozdrav i dobrodošli u Zbivanja, dragi čitatelji!
Suša i glad ugrožavaju živote 12 milijuna ljudi u Africi. Ljudima, koji su u potrazi za hranom i vodom, prijeti humanitarna katastrofa. Najgora suša u posljednjih 60 godina pogodila je istok Afrike i već je odnijela desetke tisuća života. Vjerski  sukobi samo pogoršavaju stanje u kojem je najmanje 20 posto domaćinstava izloženo velikoj nestašici hrane, a stopa pothranjenosti premašuje 30 posto stanovništva. Kao otežavajuća okolnost za ovakvu situaciju drastičan je rast cijena hrane koji zabrinjava vlasti u svim dijelovima svijeta. Nedavno objavljeno izvješće UN-ova čelnika za pravo na hranu, Oliviera de Schuttera, ozbiljno upozorava na porast cijena hrane koji bi mogao biti vrlo opasan za čak osamdesetak zemalja te bi cijela ova godina mogla biti obilježena nemirima zbog skupe hrane.
Mnoge su zemlje povećale svoje zalihe hrane zbog iskustava iz ranijih godina. No, usprkos tomu, ovo je vrlo teška godina koja poglavito pogađa, ionako siromašne, zemlje Afrike i Azije.
Dva su uzroka ovakvom stanju: vrlo neodgovoran odnos čovjeka prema Zemlji, prirodi i životinjama koji je jedan od uzročnika suše te rastuća pohlepa svih koji su u poziciji da ostvaruju enormnu dobit u poslovanju na račun bližnjih i prirode u cjelini, bez ikakvih moralno-etičkih okvira. Situacija je toliko ozbiljna da je Europska unija nedavno shvatila razmjere štetnosti današnjeg načina poljoprivredne proizvodnje i dijelom ublažila sveopće posljedice kroz nedavni odustanak od programa pretvaranja poljoprivrednih površina u poligone za proizvodnju biogoriva.
Nadalje, kao posredni uzročnik gladi je i, prema najnovijim podacima klimatskih statističara, ispuštanje oko 20 milijardi  metričkih tona ugljikova dioksida u Zemljinu atmosferu. Ova brojka stalno raste, a ništa bolja situacija nije niti s ugljičnim monoksidom kao nusproduktom proizvodnje mesa. Jedno od najnovijih izvješća UN-a govori da su posljednjih 11 godina najtoplije dosada, što samo po sebi dovoljno govori o razmjerima našeg ponašanja kao jednog od uzročnika gladi u svijetu.
Iznesene činjenice, višegodišnja ozbiljna upozorenja znanstvenika potkrijepljena dokazima i uznemirujućim primjerima tragičnih posljedica te sve učestalije katastrofe, suše i glad još uvijek nisu doprinijele koordiniranim globalnim naporima za promjenom ponašanja uzročnika, a to je u osnovi uvijek i samo – čovjek.

Nema sumnje da je hitna promjena imperativ vremena koje sve brže istječe. U više smo navrata govorili o poplavama, sušama, vulkanskim erupcijama, potresima, otapanju ledenjaka, nadolazećoj promjeni magnetskih polova Zemlje...
Čovjeku, koji treba ovaj planet, očito to sve nije dovoljno. Zemlja se više ne može oporaviti jer čovjek nezasitno troši njenu energiju. Time uzrokuje glad i patnju bližnjih. Životinje su u agoniji zvanoj – čovjek bez srca, milosrđa i empatije.
„Jedan od najpoznatijih svjetskih klimatologa, Britanac sir James Lovelock, već dugo govori da nema puno nade za spas Zemlje. I šef UN-ova međuvladinog klimatskog odbora koji je prije nekoliko godina dobio Nobelovu nagradu za mir, Rajendra Pachauri, upozorava da svijetu prijeti katastrofa ne obuzda li odmah porast Zemljine temperature“, objavljuje jedan internetski portal, a stručnjaci prestižnog Instituta Worldwatch (WI) iz Washingtona upozoravaju kako „sve izraženiji trend da bogate zemlje kupuju velike poljoprivredne površine u drugim zemljama, posebice u Africi, da bi proizvodile hranu za svoje rastuće stanovništvo, ostavlja sve ozbiljnije ekološke i socijalne posljedice te ugrožava afričko ruralno stanovništvo koje sve više gladuje“.
Plodna zemlja postaje nužnost opstanka za stanovništvo Bliskoga istoka i Azije, odnosno za zemlje Saudijske Arabije i Kine jer im vlastiti resursi nisu dovoljni.
Objavljeno je kako »ljudi uvijek govore da se Afrika mora moći sama prehraniti. Kako bi ona to mogla kada Kinezi i Saudijci zauzimaju najbolju zemlju za sebe?«, pita se Danielle Nierenberg, direktorica projekta »Nourishing the Planet« ili »Hraniti planet«, koji se provodi unutar Instituta Worldwatch.
Takozvana »otimačina zemlje« dovodi siromašne afričke zemlje u podređen položaj kroz marginalizaciju zemljišnih prava lokalnog stanovništva i time ugrožava sigurnost hrane te na taj način uzrokuje glad i smrt.
Potonuće ljudskog obzira prema pravu na život svega što vidimo smrt je civilizacijskih tekovina na koje se društvo današnjice tako ponosno poziva.
Ne presuši li naša pohlepa za gomilanjem bogatstva te glad za stjecanjem svega što treba i ne treba, sami ćemo sebi presuditi, ako to već i nismo. Jedini spas jest probuditi se i doživjeti šok spoznaje da stvarnost koju živimo nije vječna već vrlo, vrlo kratkotrajna, odnosno, možemo reći – virtualna. Bol koju doživljavaju svi koji je nisu zaslužili naša je bol i sudbina.
Učinimo nešto danas za bolje i novo sutra!
Naša će nam djeca biti zahvalna. Zdrava televizija može pomoći. Gledajte naš program, možda ima nešto što će vas učiniti radosnima u promjeni!
Lijep pozdrav od tima Zdrave televizije!

WWW.ZDRAVA-TELEVIZIJA.COM