05.08.2011.


Drage čitateljice, dragi čitatelji, dobrodošli!
Ljudski je život obilježen usponima i padovima, teškim i svijetlim trenutcima, no svijet u kojem danas živimo u procesu je velikih previranja i globalnih promjena i mnogi se pitaju kakvo će biti naše sutra, odnosno - hoće li biti bolje?

Iako je, trenutno, teško u to povjerovati, bolje sutra ipak dolazi, i to u znaku velikoga pitanja: što bolje sutra za svakoga od nas pojedinačno znači, odnosno, na koji način si mi to predstavljamo? Kakva su naša očekivanja od boljitka i je li svatko od nas svjestan značenja i dimenzije boljega života ili nam ipak treba jedan skok u budniju svijest koji će nam pomoći u odluci što i kako dalje?
Danas nam se nude svakojaka rješenja za bolje sutra, no za pravi odabir ponajprije se pomnije trebamo pozabaviti današnjicom.
U posljednje vrijeme često se susrećemo s riječju „bankrot“, koja, moramo priznati, nije baš ugodna za naše uho jer nam nagoviještava neki neopozivi prestanak dosadašnjega. Na pitanje što je to doista bankrot koji može zadesiti pojedinca, tvrtku, državu, ali i  cijeli svijet, pokušat ćemo dati neke od odgovora te pomnije razmotriti ovu temu.
Bankrot bi mogao značiti da sustav i zakonitosti po kojima današnja civilizacija živi više nisu takvi da bi čovjek, kao pojedinac, a onda i cijelo društvo, mogao i dalje opstati na isti, postojeći način u svojem dosadašnjem društveno-političkome sustavu.
Iz mnogih medija može se isčitati pitanje: doživljavamo li u današnje vrijeme bankrot civilizacije koji naznačava kraj jednoga vremena koje je potrošilo samo sebe jer se vrijeme kao četvrta dimenzija u trodimenzionalnom svijetu vidno skratilo? Moguće aktivnosti koje su do jučer bile izvedive, danas to više nisu zbog kratkoće vremena te se stoga nalazimo u situacijama u kojima se više ne snalazimo kao jučer, odnosno u kojima nam prijeti opasnost da se uopće više ne možemo i nećemo moći snalaziti.
Pred nama se nalazi jedan veliki upitnik: znači li to kraj jednomu dobu koji bi mogao izazvati konačni bankrot svega i svih, dok je to istovremeno i početak nečega novog za sve?
Oni koji kazuju da je to vrijeme blizu možda nisu svjesni činjenice da je to vrijeme već tu – sada i ovdje!
Kaže se da je kraj nečega uvijek povezan s početkom nečega novog, svježega, nečeg što možda više neće moći izazvati bankrot? Moguće! Razmislimo malo uz činjenice koje život znače!
Uskoro će u Hrvatskoj biti moguć osobni bankrot, kao spas od prezaduženosti. Često se spominje i moguć državni bankrot koji može biti uzrokovan vrlo nepovoljnim ekonomskim stanjem u državi, situacijom s državnim proračunom te velikim vanjskim dugom.
Jedna situacija koja nije jednostavna za nikoga znači i udar na štednju u bankama, veliki rast nezaposlenosti te radikalno smanjenje kupovne moći običnih građana. Građani  tada iz vlastitih sredstava moraju plaćati usluge zdravstva te školovanje, oni koji su u mirovini morat će se osloniti na vlastitu štednju, odnosno osobne zalihe ili na pomoć svojih bližnjih.
Siva ekonomija i kriminal rastu, sustavi koji su do jučer funkcionirali, sada to više nisu u mogućnosti.
O problemima u gospodarstvu i ljudskim odnosima slušamo na svim razinama društva. Ne trebmo ni spominjati poremećaje u Europskoj uniji, Japanu i SAD-u koji bi mogli postati uzročnikom svjetskoga bankrota.
Euro je u najvećoj krizi od njegova nastanka. Njemački list „Bild“, u vrlo pesimističnom tonu, objavljuje:
"Grci, Irci, Španjolci, Belgijanci, Talijani, gotovo pola Europe grca u dugovima. Američki predsjednik upozorava da bi Sjedinjene Američke Države, ako ne bude dogovora demokrata i republikanaca, od 2. kolovoza ve godine mogle postati nelikvidne. To znači da nema isplate plaća, mirovina, socijalne pomoći. Japan stenje pod teretom dugova, koji su veliki poput vrijednosti dvogodišnje proizvodnje japanskoga gospodarstva. EU nije u stanju pod kontrolu dovesti krizu u Grčkoj. Rejting-agencije irske su vrijednosne papire od 10. srpnja 2011. označile potpuno bezvrijednim. Grčka je spuštena na još nižu poziciju na ljestvici.
Ako ulagači odbiju dati nove kredite Italiji, paket za spašavanje od 750 milijardi eura neće biti dovoljan da podmiri potrebe za kreditima. Euro bi se mogao raspasti, a nastupajuća gospodarska kriza mogla bi i Njemačku dovesti u opasnost", piše list Bild.

Postavlja se pitanje, drage čitateljice i čitatelji, što bi mogao postati okidač bankrota svjetskih razmjera?
Za prevladavanje ovakvoga stanja države i banke stalno naglašavaju potrebu štednje, odnosno racionalizacije poslovanja kroz rezanje troškova te potrebu privatizacije. No, svjetska ekonomija nužno je vezana uz politiku. Ovdje je jedan od stupova slabosti današnjih ekonomskih sustava. Neograničeno povjerenje u slobodno tržište dovelo je svijet na rub propasti. Primjerice, deregulirani kapitalizam američkoga tipa donio je veće materijalno blagostanje samo najbogatijima u najbogatijoj zemlji svijeta.

Profesor sa Sveučilišta Kolumbija i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Joseph Stiglic, upozorava da se nadao većoj jednakosti, snažnijoj regulaciji i boljoj ravnoteži između tržišta i američke vlade. Međutim, po njegovim riječima dogodilo se upravo suprotno: ekonomska nauka, kao i obično, inspirirana ideologijom i uskim interesima, ponovno prijeti globalnoj ekonomiji. Ne poštuju se  osnovne zakonitosti matematike i ekonomije te prijeti dužnička kriza, upozorava gospodin Stiglic.
„Smanjenje troškova  u ovome trenutku, usred krize koju je izazvala ideologija slobodnog tržišta, samo bi prolongiralo slom“, dodaje Stiglic i nastavlja: „Nedopustivi porezni rezovi i ratovi, velika recesija i uvećani troškovi zdravstvene zaštite - djelimično izazvani odlukom Bushove vlade da farmaceutskim kompanijama da odriješene ruke za određivanje cijena, bez obzira na državna ulaganja - ogroman suficit hitro su preobrazili u rekordan mirnodopski deficit“.

Što nam je činiti? Štiglic predlaže: „Vratiti Ameriku na posao stimuliranjem ekonomije; prekinuti besmislene ratove; zauzdati troškove u obrani i farmaciji; povećati poreze, makar za najbogatije.“
Prema našemu mišljenju, ovaj je recept samo manji dio cjelovitoga rješenja.
Drugi dio vezan je za uspostavu potrebne svijesti o nužnom, hitnom prekidu uništavanja biljnog i životinjskoga svijeta, primjerice, u proizvodnji mesa za prehranu, obuću, odjeću i kemijskih i farmaceutskih proizvoda. Industrija mesa industrija je smrti i mnogi je označavaju složenicom „sigurna, neprofitabilna smrt ljudske duše“.
Izgleda da svi mi zajedno ne možemo dovoljno snažno osvijestiti opasnost globalnog protuživotnog postupanja današnje civilizacije.
Mnogi veliki umovi i karakteri današnjice upozoravaju - ako naše društvo odmah ne počne s poštivanjem osnovnih moralno-etičkih normi, nikakve zakonske i ine promjene neće pomoći čovječanstvu u  postizanju boljega sutra.
Čovječanstvo se, izgleda, nalazi tik pred opasnim prelaskom Rubikona, sve nam je bliži globalni bankrot!
Hrvatska  je među dvadeset i jednom zemljom svijeta koja je pred izvjesnim bankrotom, prognozira američki poslovni portal „Business Insider“.
Hrvatska se našla na desetom mjestu na popisu država kojima troškovi osiguranja državnih dugova rastu i kojima prijeti bankrot, izračunao je američki poslovni portal „Business Insider“, kombinirajući današnje cijene petogodišnjega CDS-a. Ovim činjenicama nije potrebno dodavati nikakve komentare, one govore dovoljno jasnim jezikom.

Drage čitateljice, dragi čitatelji, ako želite inovativne ideje kako do boljega sutra, pogledajte pokoju emisiju Zdrave televizije!

Možda Vas emisije potaknu na razmišljanje o ovdje iznesenim činjenicama.

Jedan lijep, pozitivan i nadasve zdrav pozdrav od tima Zdrave TV!

WWW.ZDRAVA-TELEVIZIJA.COM