07.01.2011.


Ova godina počela je iznimim upozorenjem kada su u pitanju životinje i njihov svijet. Nakon ptica, koje su padale s neba, i riba, koje je more donijelo na obale, pomoru su se pridružili i rakovi. Na obalama engleskoga Kenta pronađeno je 40.000 mrtvih rakova. Obala je puna njihovih mrtvih tijela, zajedno s tijelima morskih zvijezda, jastoga i spužvi. Na ulicama Stockholma u Švedskoj pronađeno je pedesetak ptica. Europa se tako pridružila SAD-u, gdje je za Staru godinu s neba u Arkansasu palo 5000 mrtvih ptica. Nedugo nakon toga, s neba u Louisiani palo je 500 ptica. Usto, u zaljevu Chesapeake u Marylandu pronađeni su milijuni mrtvih riba.
Više od tisuću peradarskih i svinjogojskih farmi, većinom na sjeveru Njemačke, moralo je prekinuti isporuku jaja i mesa jer je, najprije u jajima, a potom u stočnoj hrani otkriven dioksin. Gotovo 3000 tona masti zagađene dioksinom prodano je proizvođačima stočne hrane u Njemačkoj, a zagađeno bi moglo biti do 150.000 tona stočne hrane, objavilo je njemačko Ministarstvo poljoprivrede. Samo na jednoj farmi, usmrćeno je više od 8000 nesilica.
Riječ je o tzv. tehničkoj masti koja nastaje kao otpad pri proizvodnji biodizelskoga goriva, a miješa se sa stočnom hranom. Mast je proizveo  proizvođač biodizelskoga goriva, a ona je završila kod proizvođača i trgovca biljnim i životinjskim mastima za stočnu hranu.
Prema ovome podatku vidi se da čovjeka ne brine svijet životinja i da se ponaša spram istoga kao da to nije njegovo okruženje, iako na otužan način te iste životinje koje se hrane otpadom završavaju na stolovima ljudi kao njihova hrana.
Prema procjeni, na svijetu bi do 2050.godine  trebalo živjeti više od 9 milijardi ljudi. Nije jasno od čega bi ovi ljudi trebali živjeti kada već danas klimatske promjene uzrokovane ponašanjem čovjeka toliko utječu na cjelokupan svijet da isti doslovce odumire u obliku u kojem ga poznajemo. Životinjski svijet doveli smo do ruba ponora. Meso zasigurno neće biti hrana budućnosti, a da bi se osigurala dovoljna količina hrane za više od devet milijardi ljudi, preostaju nam biljke i održiv način proizvodnje. To je isključivo miroljubiva zemljoradnja.
Potreba za hranom za ovaj broj ljudi bi se, u usporedbi s današnjim podacima, trebala povećati za otprilike 70 posto. Svjetski fond za očuvanje raznovrsnosti kultiviranih biljaka (Global Crop Diversity Trust), vjeruje da bi „divlji preci“ kultiviranih biljaka mogli pomoći da osiguramo hranu za devet milijardi ljudi. Rješenje se vidi u povratu praizvoru, korijenima u načinu prehrane čovjeka, a prema riječima direktora Fonda, poznato je da su divlje biljke po pravilu dosta otporne te da one rastu pod uvjetima koji bi današnjoj poljoprivredi predstavljali problem.
To znači da se čovjek neizbježno i odmah treba posvetiti podizanju svijesti o nužnosti miroljubive zemljoradnje. Što bi to trebalo značiti u stvarnosti?
Prvenstveno treba sagledati svoj odnos ponajprije prema sebi, svome bližnjemu, životinjama i biljkama, odnosno, prema svemu što postoji.
Začarani krug ubijanja životinja s nepoštivanjem osnovnih moralnih, etičkih i stručnih čimbenika koji su značajka Novoga doba, doba koje dolazi, jednostavnim rječnikom znači odumiranje života u obliku i na način koji poznajemo danas. Već sutra, a na to ukazuju upozorenja koja su nas sustigla i o kojima smo govorili u prvom dijelu naših ZBIVANJA, ništa neće biti kao danas jer sve što nas okružuje ima pravo na ZDRAV ŽIVOT.
Čovjek bi se trebao osvijestiti da nadolazeće vrijeme može podnijeti samo zdrave i svjesne odnose prožete isključivo višim moralno-etičkim kriterijima.
Dragi čitatelji, čitajte nas ponovno. O svemu o čemu smo večeras ovdje govorili te o rješenjima koja nam mogu pomoći gledajte i dalje na programu ZDRAVE TELEVIZIJE. Na ovaj način u sredini u kojoj živite i vi možete doprinijeti razvitku zdravijih odnosa i boljitku za sebe i okruženje te, naravno, iskustva podijeliti i s drugim gledateljima ZDRAVE TELEVIZIJE.


www.zdrava-televizija.com